Popularni postovi

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)



Jednjak je u osnovi zatvorena mišićna cijev koja se otvara tek ulaskom hrane iz usne šupljine u jednjak, a prolazak hrane u želudac omogućen je peristaltičkim valovima koji potiskuju hranu u želudac. U nastanku GERB-a (Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB))važnu ulogu ima donji sfinkter jednjaka. 
Taj mišić predstavlja jedan od čimbenika antirefluksne barijere – sprečavanja vraćanja hrane iz želuca u jednjak.

Potrebno je  smanjiti tjelesnu težinu, izbjegavati usku i tijesnu odjeću, spavati s uzdignutim uzglavljem, prestati uzimati alkohol, gazirana pića te pušiti cigarete, izbjegavati jače tjelesne napore. Potreban je velik oprez s lijekovima, naročito nesteroidnim antireumaticima. 
Potrebno je izbjegavati masna jela i jesti manje obroke, izbjegavati ležeći položaj barem 3 sata nakon jela, izbjegavati hranu koja izaziva žgaravicu, kisela jela ili hranu koja individualno smeta pojedincima. Drugi je važan čimbenik sluznica koja ima svoje specifičnosti i svoje obrambene mehanizme koji sprečavaju acidifikaciju (oštećenje želučanom kiselinom) sluznice jednjaka, čija obrana ovisi o cjelovitosti epitela i o dobroj prokrvljenosti i opskrbi jednjaka krvlju, o dobrom protoku, a time i o dobroj prehrani i opskrbi epitela hranjivim tvarima i kisikom. 
Narušavanje te "antiulkusne barijere", po modernom shvaćanju uzrokuje: prirođena, nedovoljno razvijena barijera, akutna trauma (udarac u trbuh), a danas su najčešći uzroci: način života, položaj tijela, uska odjeća, prehrana s malo ostataka celuloze, začinjena jela, neadekvatno pripremljena, velika količina gaziranih pića, pušenje, alkohol… Hijatalna hernija dodatno oštećuje barijeru, otežava normalno pražnjenje jednjaka, a time sluznica jednjaka trpi dodatno opterećenje i izloženost kiselini. Hijatalna hernija nije početni uzročnik nastanka GERB-a, ali je važan čimbenik i njezinih posljedica i prelaska u kroničnu bolest.
GERB može nastati i ako ne postoje hipotonični sfinkter i hijatalna hernija. Glavni je čimbenik prolazno opuštanje sfinktera nakon jela noću, nakon konzumiranja masne hrane i ležanje noću na desnom boku. Posljednjih 25 godina u zapadnim je zemljama uočen porast prevalencije GERB-a i raka jednjaka, a pad prevalencije ulkusne bolesti i raka želuca.
Klinički su simptomi i znakovi značajni za bolest: žgaravica, podrigivanje, vraćanje sadržaja iz želuca u usta, pečenje u epigastriju, a nešto rjeđe astma, aspiracija sadržaja, bol u prsima, kronična upala grkljana, promuklost, erozija zuba, hipersalivacija, štucanje.
Komplikacije koje prate ovu pojavu mogu biti suženje jednjaka i njegova otežana propusnost, vrijed jednjaka, a u poodmakloj fazi i rak jednjaka.

 Danas se vrlo brzo i praktički bezbolno dolazi do valjane dijagnoze modernim dijagnostičkim postupcima, u prvom redu endoskopskim pregledom, ponekad radiološkim pregledom te testom inhibitora protonske pumpe (IPP-testom). 

Druge, rjeđe i skuplje pretrage danas su nam manje dostupne (endoskopski ultrazvuk). Cilj je liječenja nastojanje da se pod svaku cijenu bolesnika oslobodi svih simptoma koji pogoršavaju kvalitetu života, sprječavanje nastanka komplikacija i sprječavanje novog nastanka bolesti.
Od lijekova, osim slabog efekta antacida, najbolje su rezultate u liječenju GERB-a pokazali antagonisti H2 receptora, a lijekovi izbora su inhibitori protonske pumpe, ponekad i uz dugu terapiju, po nekoliko mjeseci. 


Ostale su komplikacije rjeđe, a time je i rjeđa potreba za eventualnim kirurškim liječenjem suženja jednjaka, ezofagektomijom itd.

Nema komentara:

Objavi komentar

neplodnost